Zbog zona preklapanja u poslu, klijentima često nije jasno gde se završava nadležnost arhitekte, a gde počinje posao dizajnera enterijera. Neki misle da im je jedan od nas dovoljan za sve. Drugi angažuju oba, ali svako za svoju užu uslugu – na kraju ni jedan ni drugi posao nije zaokružen kako treba. Istina je da svako od nas najbolje zna svoj posao. A da li smo uvek i isključivo zagledani samo u svoj zadatak… pa i ne baš.

Tu razliku između arhitekata i dizanjera enterijera metaforički bismo mogli da predstavimo kao graditelja pozornice i kreatora scene. Tako zamišljena situacija nam objašnjava da bez scene (dizajnera enterijera) pozornica je samo visoka kutija, dok je scena bez pozornice tek improvizacija u praznom prostoru. Isto važi i za vaš životni prostor – bez jednog ili bez drugog, prostor nikada ne dostiže svoj puni potencijal.

Nije nemoguće da u jednoj osobi, konkretno arhitekti, pronađete spoj znanja i veština koje karekterišu oba profesionalca, te svoju ideju od tek zamišljenih do dopadljivo okrečenih zidova realizujete u celosti. To je prava sreća! Ali postoje situacije kada se objekat klijentu čini nezavršen, iako je apsolutno funkcionalan i useljiv odmah, no ipak oseća da nije to to i da nije dom, već samo kvalitetno sagrađena kuća. To je trenutak kada dizajner enterijera uskače i “otvara prostor” na potpuno jedinstven način, po meri vlasnika.

Hajde da istaknemo postojeću jasnu granicu i uvidimo koja je tačno razlika između arhitekte i dizajnera enterijera, a potom i da prepoznamo sfere u kojima oba profesionalca mogu da doprinesu znanjem i veštinom.

Šta radi arhitekta i koje su njegove nadležnosti?

Profesionalac koji može da potpiše i preuzme zakonsku odgovornost za projekat. Bez njegovog potpisa nema građevinske dozvole – i tu nema kompromisa. On projektuje objekat kao celinu: definiše koji zidovi su nosivi, planira raspored prostorija, poziciju prozora, orijentaciju prema stranama sveta. Odlučuje šta sme da se ruši, šta sme da se dozida i kako sve to mora da izgleda na papiru pre nego što prvi majstor uđe na gradilište.

Njegova odgovornost se ne završava na crtežu. Arhitekta koordinira rad statičara, elektro i mašinskih projektanata, komunicira sa opštinom u procesu dobijanja dozvola i prati izvođenje radova. Ukratko – on gradi okvir unutar kojeg sve ostalo postaje moguće.

Arhitekta je obavezan učesnik u svakom projektu koji uključuje gradnju od nule, legalizaciju objekta, rekonstrukciju ili bilo kakvu promenu koja zadire u strukturu zgrade. Bez njega, ti radovi jednostavno ne mogu da dobiju pravni okvir – a bez pravnog okvira, ni najlepše uređen prostor nije siguran ni na papiru ni u stvarnosti.

Čime se bavi dizajner enterijera i gde počinje njegov posao?

Dizajner enterijera osmišljava šta će se unutar tog okvira zaista dogoditi. Njegov posao počinje tamo gde se arhitektin završava – u trenutku kada useljiv prostor već postoji, ali još uvek nije “živ”.

Pre nego što se odabere neka boja ili komad nameštaja, dizajner sagledava prostor iz ugla čoveka koji će u njemu da živi i radi. Uzima u obzir klijentove potrebe i navike, namenu svakog dela prostora, stranu sveta na koju prostorije gledaju, mane i prednosti koje zatečeni prostor nosi. Tek iz tog razumevanja nastaje rešenje – funkcionalne zone, raspored koji ima smisla, atmosfera koja nije slučajna.

Konkretan rezultat tog procesa (dizajn enterijera) su tehnički planovi i crteži za majstore, raspored elektro instalacija i priključaka, planovi za gipsarske i molerske radove, podove, rasvetu i stolariju. Na kraju tog procesa klijent dobija i 3D fotorealistične vizuale – jer pre nego što nastavi sa daljim ulaganjem, klijent treba da bude siguran kao će prostor tačno da izgleda.

Iza svakog tog koraka stoji nešto što se ne vidi na crtežu: sposobnost da se reši problem koji iskrsne na gradilištu, poznavanje standardnih mera, razumevanje kako boje i teksture utiču na raspoloženje – na svesnom i nesvesnom nivou. Cilj nije samo lep prostor, cilj je prostor koji radi za vas i koji će na život vlasnika imati isti efekat i za deset, ali i dvadeset godina – u ovome i leži suština dizajna enterijera.

Kada angažovati dizajnera enterijera - pre ili posle arhitekte?

Kako smo već naveli u tekstu velika je sreća kada arhitekta uz svo postojeće znanje ima i veštine i darovitost da svaku prostoriju prilagodi i opremi do detalja koji svakodnevni život znače. Ipak, kada arhitekta reši da završi svoje delovanje mnogo pre useljavanja onda vlasnicima preostaje da se sami bave uređenjem prostora ili da se obrate dizajneru. Ali kada? Da li pošto se arhitekta skroz povuče ili ranije?

Primer iz prakse nam može dati tačan odgovor, jer se uređenje prostora vazda čini kao brz i lak zadatak.

Klijent me je angažovao pošto su vodoinstalater i električar sav predviđen posao tek završili za njegov frizerski salon. Najbitniji korak u projektovanju i dizajnu prostora jeste planiranje, što u ovom slučaju podrazumeva tačnu poziciju rasvete, priključaka i utičnica usklađenim sa prethodno novoprojektovanim planom osnove. Drugim rečima, prvo se angažuje dizajner enterijera, pa se tek nakon usvojenog novoprojektovanog plana angažuju majstori i sprovode dalji radovi. 

Ovako smo imali situaciju da je vodoinstalater sproveo cevi na već postojećim pozicijama koje u tom trenutku nisu bile funkcionalne u smislu trenutne namene prostora. Meni su, kao dizajneru enterijera, ruke bile vezane što se tiče izmene postojećeg VIK plana (vodovoda i kanalizacije) kupatila, a što se tiče rasvete, zid je morao dodatno da se štemuje radi boljeg osvetljenja i novih pozicija u skladu sa novoprojektovanim planom zoniranja, kaže Ana Milčanović, vlasnica AnaMilo studia za dizajn enterijera. 

Pouka je ovde jasna –  dizajner enterijera nije poslednji u nizu, on je deo procesa koji mora da počne pre nego što prvi majstor podigne alat. Svaki korak koji se napravi bez njegovog plana može da ograniči ili potpuno onemogući ono što je trebalo da bude rešenje.

Saradnja arhitekte i dizajnera enterijera - kako izgleda u praksi?

Postoje delovi projekta gde se svetovi arhitekte i dizajnera susreću – i to nije problem, već prednost, ako se njome dobro upravlja. Osvetljenje je jedan od njih, na primer. Arhitekta planira prozore, orijentaciju i prirodno svetlo koje će prostor dobijati tokom dana. Dizajner enterijera planira veštačku rasvetu koja to prirodno svetlo dopunjuje, ne poništava. Kada ta dva plana nastaju zajedno – rezultat se vidi i oseća.

Raspored prostora je još jedna takva tačka. Arhitekta definiše gde su prostorije i kako se kreće kroz objekat. Dizajner enterijera preuzima tu osnovu i unutar nje traži način da zona dnevnog boravka ne „udari“ u radni kutak, da kuhinja funkcioniše onako kako vlasnik zaista kuva, da hodnik ne bude “mrtav prostor”. Ponekad to znači predložiti malu izmenu u rasporedu pre nego što zidovi budu podignuti – i tu je trenutak kada je razgovor između arhitekte i dizajnera enterijera najvredniji.

Kuhinja je možda najočigledniji primer te saradnje. Arhitekta definiše njenu poziciju u osnovi, priključke i instalacije. Dizajner enterijera preuzima tu poziciju i unutar nje projektuje raspored radnih površina, visinu elemenata, osvetljenje, izbor materijala – sve prilagođeno načinu na koji vlasnik zaista želi da koristi taj prostor. Kada te dve faze planiranja nisu usklađene, kuhinja može biti tehnički besprekorna, a da se u njoj klijent oseća nelagodno dok kuva.

Enterijer kuće može biti odličan primer kada dizajner prati rad arhitekte- usklađenost izbora fasadnog i enterijrskog materijala, jer stil koji objekat nosi spolja (često bira arhitekta), valjalo bi da se nađe i unutra (određuje dizajner enterijera).

Sve su to tačke gde naša znanja treba da se dopunjuju, a ne da se mimoilaze, potvrđuje Ana Milčanović.

Prostor koji dobro funkcioniše nije ni sreća, a ni slučajnost već rezultat usklađenog rada dva profesionalca koji znaju svoje granice i poštuju tuđe znanje. Kada arhitekta i dizajner enterijera rade zajedno od pravog trenutka, klijent na kraju dobija i kuću i dom u jednom.

Za sva vaša pitanja, ali i moguća rešenja oko uređenja vašeg životnog i poslovnog prostora možete nas kontaktirati na mejl office@anamilo.design ili telefonom na broj +381 64 167 38 30. .Radujemo se svakoj novoj saradnji bilo da je u projekat već odavno uključen arhitekta ili je sav dalji rad oko enterijera prepustio nama dizajnerima!

Leave a Reply